Voces de la Tierra - Trad | Nota publicada el 06/01/2009 - 16:11 hs. | |
![]() |
|
Traducción en kaqchiquel Ri amaq’ ri ma un rajo’ ta ri tzijonïk ![]() Minga yare’ jun tzij ki taman chiki kojöl ri winäq ruchïn América del Sur, yare’ ntel tzij “Ki samaj konojel ruchin utz ki k’aslemal konojel” ri minga kichin ri mayab’ ruchin Colombia xkowin xu mol 45,000 winäq chare ronojel re’ 40,000 e mayab’. Xe ayos ri 12 ruchin octubre ruchin niki k’üt chi man q ata chiki wäch ri Manila kamsanïk nb’anatäj chupan yare’ amaq’ ri akuchi e k’o 44.6 millones winäq. Chare ronojel ri winäq ri e k’o Colombia 1.6 millones ye pe chiki kojöl ri 102 ri jalajoj moch’oj mayab’. 18 chiki kojol xa kan yalan k’ayew ki b’anon, xa ru ma xa ye k’is yan, kere’ xu b’ij ri Organización Nacional Indígena de Colombia (ONIC). Ri minga xapon kela’ Cali chirin jun b’i’inen ruk’ïn 100 kilómetros xel kela’ pa jun nïm tinamït ru b’i’ Cauca. Nab’ey mul ri ki ch’ojinïk xq’atox chiki wäch kimak ri poli’s, xiki kamsaj oxi’ mayab’ chuqa’ 170 xiki ch’ey yalan kow; chiki kojol rye’ e k’o 39 wonäq xa kan junan ki tziyaq. Ri minga xqa jub’a’ ru chuq’a’ ruma ri ajk’amol b’ey amaq’ ru ma un b’ij chi rye’ e etzel taq winäq. Kere’, ruchïn nki chojmij ri xb’anatäj, ri nab’ey taq q’ij xki kosaj ruchïn ye samäj chirij yare’ ruk’ïn ri aj k’amol b’ey amaq’ akuchi xki k’atuj chi nik’atzin ye tzijon. Ri winäq re’ niki ch’ojij chi nimäsx e ma nelesex ta ri ki juyu’, xki k’atuj chare ri aj k’amol b’ey amaq’, k’o chi nu juch’ ru wäch ri declaración de las Naciones Unidas Sobre los Derechos de los Pueblos Indígenas. Ruk’ïn najel yare’, niki ch’ojij chi ma ni koses ta chic ri etab’äl ri ma un nimaj ta ru tzij ri ki b’anikil ri winäq, chuqa’ tiki lesaj el ri ma nu ya’ ta q’ij chare ri k’amol b’ey nu b’än jun utz la samaj. Ri Minga najin nu b’än jun utz laj samaj: jun moch’oj winäq ri majun q’aq’ pa ki q’a’, niki tz’uyb’a’ ri ajk’amol b’ey amaq’ ruchin ye tzijon chirij ri ronojel k’ayewal niki tzu’ ruk’ïn taq q’aq’. Yare’ xa k’a xel pe chiki kojol ri winäq ruchin ri Colombia, por i ajk’amol b’ey amaq’ ma xril ta achike xu b’än. Ri ni b’anatäj ri nik’aj taq q’ij ri e petenäq chic, niki tzu’ we ri ajk’amol b’ey nu tz’apij ru xikïn chuqa’ ru naq’awäch o nu nimaj ki tzij e ni tzijon kik’ïn. Traducción: Herber Morales 06/01/2009 Audios disponibles: El país del no diálogo. 1 min. 04 seg. (0,97 Mb.) archivo mp3 |
![]() |
||
Copyleft @2004-2012 AMARC-ALC | Derechos cedidos según las siguientes condiciones. Agradecemos citar la fuente. |
||
Útiles |
|
![]() |
Enviar por mail |
![]() |
Versión para imprimir |
((( Radios en vivo )))
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Miércoles 04 de enero
En esta edición:
Detienen en Chile a la madre y a la hermana de Matías Catrileo. Un Tribunal ecuatoriano ratificó la multa contra la compañía Chevron. Nueva protesta antiminera en Argentina. 8 min. 17 seg. (7,59 Kb.) bajar mp3 Martes 03 de enero
En esta edición:
Conmemoran muerte de joven mapuche en Chile. Argentina renueva su reclamo por las Islas Malvinas. 5 min. 01 seg. (4,60 Mb.) bajar mp3 Lunes 02 de enero
En esta edición:
Entrevista con el director de la FAO, José Graziano da Silva. En julio del año pasado Púlsar dialogó con el director de la FAO. Este es el resumen de una extensa conversación. 12 min. 05 seg. (5,53 Mb.) bajar mp3 Viernes 30 de diciembre
En esta edición:
Condenan a dictador argentino por crímenes de lesa humanidad. Realizan un nuevo cambio de gabinete en Chile. 7 min. 07 seg. (6,52 Mb.) bajar mp3 |