Logo Púlsar Lunes 16 de Abril de 2012
Voces de la Tierra - Trad | Nota publicada el 27/09/2010 a las 17:20 hs.
MÉXICO-ARTESANAS
Traducción en kaqchiquel
Artesanas mexicanas tejen porvenir de niños con basura reciclada

Ixoqi’aj Mexico niki kemaj rikipetik ri ak’wala’ täq niki kosaj ronojel ri ch’aqin el chik.

Ri jay a to’oy winäq rub’i’ Mitz ( awachin rat, pa rich’ab’äl náhuatl) un chojmij ronojel taq ik’ oxi’ mil kamisab’äl. K’olbäl, k’olbäl päq, ajnuk’uy samaj, ajk’oloy wachb’ál, chuqa’ etz’eb’a’l täq nik’is jun juna’, ronoje yare’ niki lesaj ruk’in ri mololen ch’aqin el chik. 

Ri jay re’ k’o kela’ Palo Solo, jun tinamït akuchi ek’o janila meb’a’il, k’o chikojol jun suwan richin Huixquilucan, ka’i’ ramaj chare ri nim tinamït ruchin México.

Jun ka’i’ wok’al ixoqi’ kijachon ki’ ruchin niki qopij, niki b’us, chuqa’ niki puch’uj ruchin niki kemaj ruxaq taq che’ ruchin ri tinamït nahua, ri ki wajk’al aztecas.

Ri ki samaj niki k’ayij kela’ Alemania, Bélgica, España, Estados Unidos, Gran Bretaña chuqa’ kela’ Italia, ri rajil nik’ulun pa jun 15 k’a 140 dólares.  Ri päq nik’atzin chike ri 50 jay ajto’oy winäq ruk’in ronojel kiwalk’wal.

Yare’ k’ayij nu to’ ri ak’wala’ ruchin ri jay kela’ Palo Solo, yare’ jun ajtijobäl ruchin México, kichin ri meb’a’ ri najin niki tijoj ki’ ruk’in ri Montessori, yare’ xchapatäj rij pa juwinäq juna’ qan, ri ru b’anon qa majun k’o ta.

Xq’ax yan waqxaqi’ juna’ ri elex ri Mitz, ka’i’ mil ak’wal’ nitojox kitijobäl, yare’ matiox chare ri samaj ri niki b’an ri ixoqi’ ruk’in ri ronojel ri nich’aqix el.

Ri jay rub’i’ Mitz un kosaj jun na’oj “niqakemaj ri qapetik”.

Mitz xu b’an chi nima’q taq jay niki sipaj ronojel maniki kosaj tachik, achi’el ri Mars, Pepsico, Terracycle chuqa’ Starbuks.

Ruk’in ri nimajay rub’i’ Mars niki k’ayij wakami ri ronojel ri niki chojmij riwinäq chupan rijun jay ak’ayinel rub’i’ M&M kela’ Nueva York, Orlando chuqa’ Las Vegas, kela’ Estados Unidos.

K’a kami, ri ajmoloy winäq Mitz nub’ij chi ruk’ayin 150 mil ri mololen rinikib’an ri ixoqi’, yare’ xuya’ jub’a’ ruwi’ jun millón dólares. yare’ nuk’ut chi ri k’ayij najin nijote’ janila’ chupan ri jun kaji’ juna’ k’isb’äl.

Panik’aj chare ri nikimololej niki jäch chikiwäch ronojel taq ixoqi’, majun niki ya’ ta qan chikij.  Chuqa’, jub’a’ ruchin yare’ päq nikijäch chare ri jay ajtijobäl, chuqa’ niki lesaj jub’a’ chik ruchin niki b’an riki samaj, po jutz’it niki lesaj ruchin niki siloj ki’.

Ri jun samaj re’ rinikib’an ri ixoqi’ ruchin ri Mitz, nuk’ut ru b’eyal rik’ayij pa jun utz rajil chike riwinäq, ruchin ki utz k’aslemal, ruchin niki to’ ki´chuqa’ ruchin ri tijobäl.


Traducción: Herber Morales
27/09/2010



Copyleft @2004-2012 AMARC-ALC | Derechos cedidos según las siguientes condiciones.
Agradecemos citar la fuente.