Logo Púlsar Martes 06 de Marzo de 2012
Voces de la Tierra - Trad | Nota publicada el 20/07/2010 a las 14:29 hs.
BOLIVIA-MUJERES
Traducción en kaqchiquel
Un bono contra la mortalidad materna e infantil

jub’a’ puwäq ruchin niq’atox ruwäch ri kamik kichin ri ixoqi’ chuqa’ ri ak’wala’.

Ri ajk’amol b’ey ruchin Bolivia najin nisamäj yalan kow ruchin nichapataj rij samaj ruchin niki q’ät ri ki kamik ka’i’ ixoqi’ najel q’ij kela’ Bolivia täq ye yawoj e nelex taq kal. Ri jun samaj re’ najin nukanuj nu qasaj jun 80% ki kamik ri ixoqi’ pa jun wo’o’ juna’.

Yare’ yalan utz samaj xchapatäj rij täq Juana Azurduy xu chap rij nujäch jub’a’ päq chike ri winäq, ri jun achin re’ xsamäj pa jun jay ruchin ri amaq’ ri nuchajij ri utz k’aslemal kichin ri winäq (Ministro de salud). Yare’ ruchin ni chojmitäj kii k’aslemal ri ixoqi’ ri najin niki yab’ej nelex kal.

“Najel juna’ k’o jun 623 ixoqi’ yekam el ruma x aman utz ta nitel täq nelex taq kal” Kere’ xuk’ut jun kunuxik ri xub’an ri jun samaj ruchin ri amaq’ ri nu kanuj utz ki k’aslemal ri taq te’ej.

Ri ajilab’äl ri xbanatäj pa 2008, nuk’ut chi yekam el 222 ixoqi’ chre ri 100 mil ak’wala’ ri ye elex e ye k’ase’, Yare’ ajilab’al nub’an chare ri Bolivia ri ruka’n amaq’ akuchi ye kam el janila ak’awala’ pa América Latina.

Ri nan’aj wakami ye kowin chik ye b’e pa jun jay akuchi ye tz’atox we ruk’in jun 258 dólares ri ni ya’ox chike ruchin ye b’e niki tz’ita’ ki’ nab’ey, chuwäch, chuqa’ chirij táq xk’aje’ yan ri kal.

Ri to’onik re’ nitojox chike pa wuqlajuj ramaj, yare’ nuk’atuj chare ri nan’aj chi k’o chi nib’e pa jun jay ruchin ni q’omex, k’on chi nib’e kaji’ mul täq majani nik’aje’ ral. Chuqa’ k’o chi ye chajix täq nik’aje’ ri kal, po chuqa’ k’o chi ye tzolin kab’lajuj mul chirir ri exelanik.

ri to’onik no tz’aqataj ri’ ruk’in jun Chajinel chike ri nan’aj ri nik’aje’ kal, ri nuya’ q’ij chike niki kosaj chaqb’achki jay ajq’omanel chupan ri amaq’.

Jun nab’ey tu’unem ri xb’an, xeletäj chi ri to’onem xu q’i’ jun 98% ri tinamït ri ek’o Bolivia, Chuqa’, 400 mil winäq xe to’ox ruk’in yare’ b’anonel, ri yare’ chuqa’ xeruto’ ri ixoqi’ ruchin niki tijoj ki’ pa taq tijob’äl.

Jun k’ayewal ri xtzetataj par i b’anoj re’, ruma xa kan majun k’iy winäq ta ri ki taman ye q’oman p ata tinamït ruchin yare’ amaq’.

xtzetetäj chi xk’atzin 800 winäq ruchin ye samäj ruk’in yare’ b’anobäl pa ri nab’ey juna’ täq xuchap rij.

Xaxe749 winäq ri ki tijon ki xe samäj pa yare’ b’anobäl, kere’ xub’ij Nelson Hurtado, ri nisamäj pa ri9 b’anob’äl ruchin ri to’onem rub’i’ Juana Azurduy.

Ri ye samäj chupan yare’ b’anob>äl niki ch’ek jun 648 dólares pa jun ik’. Chare ri achin rub’i’ Nelson Hurtado yare’ jun utz tijonik, xa kan yalan utz chuwäch ri nitoj chike ri nik’aj winäq chik ri ye samäj pa ruk’in ri q’amonel kela’ Bolivia.

Ri to’onik re’ xch’box ruchin ni k’extáj jub’a’ ri ki k’aslemal ri winäq ruma etzel ru b’anon ri meb’a’il kela’, yare’ yeru tz’ila’ junn 67% chare ri lajuj t’ij wináq ri ek’o Bolivia ri nutz’ila’ waqi’ chare lajuj ixoqi’.


Traducción: Herber Morales
20/07/2010



Copyleft @2004-2012 AMARC-ALC | Derechos cedidos según las siguientes condiciones.
Agradecemos citar la fuente.