Logo Púlsar Martes 17 de Abril de 2012
Voces de la Tierra - Trad | Nota publicada el 10/09/2009 a las 16:45 hs.
PERÚ-MUJERES
Traducción en kaqchiquel
Ri k’ayewal ruchin niki tijoj ki’ pa taq tinamit.

Jun 72% chike ri ajtijonel aj nima’q taq tinamit niki k’is ri ki tijoxik, po xa jun 36% ri ye pe pa tan kokoj taq tinamït niki k’is ri ki tijoxik, yare’ nu b’ij ri nim jay ruchin ri tijoxeb’al.

Chi ronojel, jun 426 mil xtani’ ri ye pe pa taq kokoj tinamit, majun ki wuj ri nu k’ut chi xiki tijoj ki, chuqa’ e k’o ri ma niki tijoj ta ki’, kere’ nu k’ut ri kunuxik ru b’i’ “desigualda de género en la educación de zonas rurales” ruchin ri aj kununel ru b’i’ Carmen Montero.

Xa jub’a’ chare rononjel taq ixoqi’ xaxe niki q’i’ ri nab’ey taq juna’ ri ki tijonik, kere’ niki b’ij ri nima’q taq ajkununel chuqa’ ri yalan nma’q aj tamanel.

Ri yalan nima’q taq k’ayewal pa taq kokoj tinamït, akuchi e k’o yalan k’iy winäq ri xe elex kela’, nikil ri k’ayewal pa taq nab’ey oxi’ chuqa’ wo’o’ nab’ey taq juna’, k’o jun 12 o 17 ki juna’.

Pa taq kokoj tinamït yalan meb’a’il k’o, pa ri Amazonia chuqa’ los Andes, akuchi’ e k’o konojel ri xe elex chiri’, yalan k’iy k’o chi ni ki ya’ qan ri tijobäl ruchin ye saäj chirij ri ki k’aslemal.

Ri xtani’ xa kan chanin yan ni k’aje’ kal, yare’ un b’än chi ye el qan pa ri tijobäl, po yare’ najin ni k’extäj jub’a’, kik’in ri xtani’ ri e k’o naqajal ri nima’q taq tinamït.

Ri tijonïk ma yalan utz ta ri ni ya’ox chike ri winäq ri ye pe pa kokoj taq tinamït, waqxaqi’ chare ronojel niki kamluj ri juna’, pa taq nima’taq tinamït jun kaji’o jun waqi’ chare ronojel niki kamluj, kere’ nu k’ut ri kunuxik ruchin ri nim amaq’ pa 2007.

Ri tijoxïk ri nik’ut chike ri ak’awla’ ma yalna utz ta, chuqa’ man k’ut ta chikiwäch pa ka’i’ ch’ab`äl, ruma majun ajtijoxel ri kit aman ta ka’i’ chab’äl. Ri tijob’äl ri niki k’ut ka’i’ chab’äl niki ban jun 10 por ciento kela’ Perú.

E k’o pa Perú 28,7 millones winäq, jun ramaj ri winäq ye pe pa taq tinamït ri xe elex kan chiri’, panik’aj chike rye’ ye ixoqi’. Yalan k?iy e k’o pa ri amazonia, 56 kokoj taq tinamït e k’o pa ri amazonia, yare’ un b’an jun 13,4 % chare ri nojel winäq ruchin ri amaq’.

Ri tijobäl ruk’in ka’i’ chab’äl, jun 10% k’o jun ajtijoxel retaman ri ch’ab’äl, toq jun 57% ri tijobäl, majun jun ajtijoxel ruyonil chirij, ruja’ k’o chi nu k’ut pa ka’i’ tijob’äl.(PÚLSAR)


Traducción: Herber Morales.
10/09/2009




Copyleft @2004-2012 AMARC-ALC | Derechos cedidos según las siguientes condiciones.
Agradecemos citar la fuente.