Logo Púlsar Martes 06 de Marzo de 2012
Voces de la Tierra - Trad | Nota publicada el 16/04/2009 a las 18:29 hs.
PERÚ-MINERÍA
Traducción en kaqchiquel
Chi saqïl ri tinamït najin ni kamses pa taq ramaj

Ri etzel taq poqolaj petenäq ruma niki b’osij ri juyu’ rik’in etzel taq aq’on, ruchin niki lesaj ri zinc, ri q’anapäq ruchin ri nim juyu’ ruma ri Compañía Minera par i juyu’ ruchin Pasco, pa nik’aj ruchin Perú, xiki b’an chi ri ajk’amol b’ey xu b’an chi ye k’amor el ri winäq pa jun juyu’ chïk.

Ri ramaj juyu’ re’ k’o kami jun 1,8 kilómetros raqän, pa jun 4 mil 380 metros par u wi’ ri mar.

Ri taq jay niki k’ut ri nima’q taq jul, ri ak’wala’ ye etz’an chuwäch ri nima’q taq tz’il chuqa’ ki wajqan chi’ch’ pa ki ch’akul ri man utz ta ch¨k chare jun utz laj k’aslemal.

Jun tijoïk xu b’än pa 2005 ri Dirección Regional de Salud de Pasco, xu b’ij chi jub’a’ ruwi’ jun 80% ri ak’wala’ ruchin ri Quiulacocha y Champamarca k’o jub’a’ ruwi’ 10 microgramos ru ch’ich’ pa ki ch’akul, yare’ x aman utz ta’ chïk chare ki ch’akul ri ru b’in ri Organización Mundial de la Salud (OMS).

Ri ch’ich’ re’ un tz’ila’ Manila ri ki ch’akul, chuqa’ xa yalan k’ayew chike täq nik’aje’ ki wajk’wal, nu b’an chare ri winäq yalan k’a’n, majun nirajo’ ta nu b’an, chuqa’ nu k’ey ri ru b’anik ri ki ch’akul, por i yalan k’eyew, ri nu b’an chi majun nkanaj ta pa ki jolon, xi b’ij ri OMS.

Täq yare’ nu mol ri’ pa ki ch’akul, nu ya’ ki xa’oj, yeru wartasaj chuqa’ xa kan nkowin yeru kamsaj.

Chuqa’, ri ajsamajela’ niki tzu’ ri wkax ye käm el ruma xa majun ki ya’ chuqa’ xa majun niki täj ta’.

Ri Instituto de Defensa Civil xu k’is ru b’ixik pa 2006 chu ri 85% ri jay e k’o par i jun ramaj juyu’ re’ xa kan ma ye k’atzin ta chïk. Ri k’amol b’ey xu ya’ jun ru tzij ri 13 ruchin diciembre ri nik’atzin chanin yan ye leses ri winäq pa yare’ k’ayewal.

Ri k’amol b’ey k’a panik’aj ruchin enero k’o chi un chojmij jun moloj ruchin un b’an jun ch’ob’oj chirij ri k’ak’a’ juyu’ ri k’o chi ni ya’ox chike ri 11 mil te’ej chuqa’ ri tata’aj kik’in konojel kajk’wal.

Po, ri Volcan najin un kanuj nk’iy ru juyu’ ruchin un lesaj ti ronojel pa taq juyu’, ruk’in yare’ najin nu ch’öb’ nu tz’ila’ jun 11.4 hectárias ru k’u’x ri tinamït, ruchin ri barrio de Chaupimarca.

Ruchin yare’ k’o chi niki yuj el ri plaza de armas, ri iglesia chuqa’ ri yalan ojer laj jay ri b’i’ Vicente Vegas akuchi x b’anatäj ri independencia de pasco pa 1820.


Traducción: Herber Morales
16/04/2009




Copyleft @2004-2012 AMARC-ALC | Derechos cedidos según las siguientes condiciones.
Agradecemos citar la fuente.